Milan Antonović (1868-1929)
Milan Antonović je rođen u Beogradu 1868. goddine. Arhitekturu je studirao je Cirihu (1886-87) i Minhenu (1887-91). Kratko vreme je radio u Tehničkoj doirekciji Opštine grada Beograda, a potom je skoro čitav radni vek je proveo kao “privatan arhitekta” što je u ono vreme bila prava hrabrost, jer su svi “inženjeri i arhitekte bili u državnoj službi”. Kao stvaralac, sudeći po iskazima savremenika, bio je neverovatno invetivan: njegov opus se kreće od “eklektičkog renesansa” preko “slobodnog akademizma” do čiste cecesije. Antonović je projektovao u svim “oblastima: školstva, zdravstva, ugostiteljstva, prodajno-skaldištenog prostora, umetničkih ateljea…”
Palilulska osnovna škola
Po projektu arhitekte Milana Antonovića u Beogradu, u Takovskoj ulici br. 41, 1894. godine izgrađena je Palilulska osnovna škola. Ova slobodna građevina sa prizemljem i spratom predstavlja funkcionalno rešenje simetrične osnove po prihvaćenoj evropskoj shemi koja će dugo ostati model za mnoge školske zgrade u Srbiji. U prostornom rešenju ove građevine istaknut je srednji deo sa glavnim rizalitom, na kome su karakteristična dva simetrična ulaza (za mušku i žensku decu). Dva bočna rizalita, sa punim fasadama, bez otvora, uokviruju kompoziciju. Ovi se rizaliti razvijaju u bočna kraća krila. U komponovanju spoljnih masa Antonović je ovde još pod neposrednim uticajem neorenesansa. Radove je izvodio građevinar Đura Nikolić.
Bolnica kraljice Drage na Vračaru
Palata “Anker” na Terazijama
Neki istoričari arhitekture tvrde da ni do dan danas nije utvrđeno da li je M. Antonović, sam projektovao zgradu Ankera 1898-99 ili je, što je verovatnije, dobio gotov projekat od bečkog osiguravajućeg društva „Anker“ . Ali, sudeći po stilu Antonović je radio detalje i vodio nadzor nad izgradnjom ove velike palate na Terazijama. Ono što “Dom ankera” karakteriše je, kako ističe Nestorović, “znatno slobodni akademizam u kome nije prisutna renesansna podloga. Zgrada ima prizemlje i dva sprata, sa skladnim stilskim elementima gde su karakteristične visoke lizene kroz oba gornja sprata i neuobičajeno rešenje srednjeg rizalita sa dve osovine. U prizemlju se lokali a osnove spratova sadrže po dva stana koji predstavljaju znatno moderniju organizaciju, nego u ranijim primerima”.
Stambena zgrada trg. Dimitrija Živadinovića
U stilu onda dominantne secesije ali, u ovom slučaju, sa sasvim mirnijom dekoracijom, Antonijević je projektovao spratnu stambenu zgradu trg. Dimitrija Živadinovića u Gračaničkoj ulici br. 8 koja je kasnijim doziđivanjem dobila na “masi i sjajno se uklopila u blok zgrada ispod malog parkića kod Crvenog pevca”.
Zgrada društva za ulepšavanje Vračara, u Njegoševoj ulici br. 1
Na ovo zgradi arhitekte Milana Antonovića projektovane 1901-02 secesija je izražena uglavnom na atici i njenom završetku sa karakterističnim dekorativnim motivima izvedenim od kovanog gvožđa.
Hotel Grand
Hotel Grand je u svoje vreme je bio poznat i po tome što je to bila prva građevina u Srbiji gde je i “za kompoziciju fasade i za njenu dekoraciju prihvaćena secesija”. Hotel se nalazio u Beogradu u Knez-Mihajlovoj ulici, na mestu gde se danas nalazi pjaceta Filozofskog fakulteta. Hotel je projektovao arhitekta Milan Antonović 1904. godine, i imao je prizemlje, gde je bila velika kafana sa nekoliko lukzuznih separea, i dva sprata, gde su se nalazile velike hotelske sobe. Sve do Drugog svetskog rata Grand Hotel je važio za najbolji beogradski hotel. Posebno su bile na glasu kafana, trpezarija i zimska bašta čija je tavanica bila zastakljena dekorativnim staklom. Na fasadi Grand hotela jasno se uočavao “plitki reljefi sa bogatim vegetabilnim i geometrijskim dekorativnim motivima”. U stilu secesije bio je izrađeni i celokupni enterijer. Posle drugog svetskog rata Hotel je prepravljen čime je izgubljen sav sjaj njegove naglašene secesije i zatim negde sredinom šezdesetih godina srušen kada je počela izgradnja Današnjeg Filiozofskog fakulteta.
Palata “Zora”
Na mestu stare jednospratne kuće u vlasništvu braće Popović, u Beogradu na uglu ulica Knez Mihailove i Vasine, preko puta zgrade današnjeg Filozofskog fakulteta, sagrađena 1904. velelepna palata u bogatoj secesijskoj dekoraciji. Ovu zgradu je projektovao Milan Antonović (1868-1929), školovan u Beogradu, Cirihu i Minhenu i prvi srpski arhitekta koji je projektujući Hotela “Grand” 1900. godine primenio elemente secesije u Srbiji. Zgrada palate “Zora” je podignuta na oštrom uglu i imala je prizemlje i dva sprata. Na prednjoj fasadi se, kako piše Nestorović, uočavao “klasični element venaca sa rustikom u prizemlju, sa polukružnim otvorima na zasečenom uglu i sa visokom atikom iznad koje se, preko ugla uzdizalo veliko kube. Na prvom spratu bio je veliki balkon sa gvozdenom ogradom. Površine su bile dekorisane ornamentima koji su u znatnoj meri naginjali baroku i rokoko-stilu, ali slobodnije obrade koja je već nagoveštavala secesiju”. Posle prvog svetskog rata zgrada je zbog velikih oštećenja potpuno rekonstruisana, a dodata su joj i dva nova sprata. Trenutno je u ovoj zgradi smešten kulturni centar Servanes.
Zgrada M. Pavlovića
Zgrada M. Pavlovića (1906-07) u Knez Mihailovoj 49, je zapravo rekonstrukcija starije zgrade i sadrži danas prizemlje i dva sprata sa punim uglom i visokim kubetom piramidalnog oblika u baroknoj profilaciji. Prilikom rekonstrukcije ove zgrade Antonović je zadržao raniju fasadnu obradu prvog sprata sa prozorima završenim timpanonom i karakterisičnim balkonom preko ugla; prihvatio je i klasični završni venac i punu atiku, ali je prozore drugog sprata dekorisao secesionističkim motivima, sa ženskim glavama. Slične motive Antonović je primenio i na samom krivim površinama ugla zgrade.
Zgrada u Kralja Petra 23.
1906-07
Kuća Dragoljuba Antonovića u Hilandarskoj 9
Za ovu Antonovićevu zgradu projektovanu 1907, karakteristično je, kako ističe M. Roter- Blagojević da su prozori “bez okvira, samo sa horizontalnom podprozornom gredicom i neobarknim floralnim vencem u parapetu”, a da je horizontalni venac prekriven “secesijskom plastikom”
Kuća dr Platona Papapakostopulosa
Milan Antonović (1868-1929) je 1906. godine projektovao spratnu zgradu sa stanovima dr Platana Papapakostopulosa, na uglu Topličinog venca br. 9 i Carice Milice. Na ovoj reprezentativnoj zgradu, sa stanovima za izdavanje, se “zapaža slobodnija i bogatija dekoracija svedena na ženske glave i trake na međuprozorskim pilastrima”, što je u prvoj deceniji XX veka postalo centralno ishodište arhitektonske poetike Milana Antonović..
Sopstvena kuća u Hilandarskoj 11
Zgrade fotografa Milana Jovanovića na Terazijama br. 40
Na fasadi jednospratne zgrade fotografa Milana Jovanovića (1911) na Terazijama br. 40 gde je najpre prvo bio uređeni fotografski atelje a potom bioskop Koloseum (sada Zvezda) na bočnom rizalitu izvedena je “lepo stilizovana secesijska dekoracija”.
Kuća U KRALJICE NATALIJE NA MESTU GORNJEG TROTOARA TERAZIJSKE TERASE KOD UGLA SA SREMSKOM. (prema: francuz 4556, Posts: 129)